Vinogradarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju zahvaljuju?i prvenstveno pogodnom zemljopisnom položaju i klimatskim uvjetima. Najpoznatija sorta u Dalmaciji je autohtoni Plavac mali. Njegova glavna karakteristika jest visoka koli?ina alkohola i še?era te vrlo primjetna koli?ina tanina. Najbolji vinogradi Plavca malog nalaze se na otocima Bra?u i Hvaru, te na poluotoku Pelješcu. Od ostalih crnih dalmatinskih vina, najpoznatiji su Dinga? i Postup s otoka Pelješca te Babi? iz Primoštena, a od bijelih vina najzna?ajniji su Pošip i Grk s otoka Kor?ule, Maraština s otoka Lastova te Kujundžuša, tipi?na vinska sorta i najpoznatije vino Imotske krajine. Naravno, ne smijemo izostaviti ni Dalmatinski prošek, izvanredno slatko desertno vino. Od ostalih vina koja se proizvode u Hrvatskoj, najpoznatiji su Graševina, Malvazija, Žlahtina i Traminac, koji je bio poslužen na krunidbi engleske kraljice Elizabete II. Iliri su na ovim prostorima poznavali lozu ve? u bron?ano doba. Me?utim, pravi razvoj vinogradarstva u srednjoj Dalmaciji povezan je s osnivanjem prvih gr?kih naseobina na otocima, a dolaskom Rimljana u ove krajeve vinogradarstvo i vinarstvo su znatno unaprije?eni. Pretpostavlja se da i car Dioklecijan nije samo uživao u vinu, ve? se bavio povrtlarstvom i uzgojem vinove loze. Nakon što su došli i naselili se u Dalmaciji, Hrvati su prihvatili uzgoj vinove loze i ubrzo u tome dostigli Rimljane, svoje u?itelje. S pojavom filoksere (žiloždere) u 19. st., opasnog nametnika vinove loze u vinogradima europskih država, poraslo je zanimanje za dalmatinska vina i po?inje njihov veliki izvoz u Francusku i druge zemlje. Me?utim, kada je ova bolest napala i lozu u srednjoj Dalmaciji, dolazi do masovnog uništenja vinograda. Najteže razdoblje u povijesti dalmatinskog vinogradarstva pogoršala je i tzv. vinska klauzula, odnosno povlašteni uvoz talijanskih vina. Od 1990.-ih godina ostvaruju se novi temelji za daljnji razvoj vinogradarstva, u prvom redu u obiteljskim podrumima koji s vinarijama postaju glavni pokreta?i razvoja. Dalmatinska vina od sorti grož?a nastalih na ovom podru?ju visoko su cijenjena još od drevnih vremena, jer su zbog prilago?enosti tlu i klimatskim uvjetima autohtone sorte grož?a davale puno bolju kvalitetu vina od novopridošlih. U dalmatinskim vinima uživali su glasoviti istraživa? Marko Polo, ugarski kralj Bela IV., u Be?u Franjo Josip, a u novije vrijeme ameri?ki predsjednik Jimmy Carter te papa Ivan Pavao II., kao i brojne okrunjene glave u mnogim zemljama svijeta gdje su se ona izvozila.