Kada su Hrvati došli na Bra?, zatekli su dobro ukorijenjeno maslinarstvo i uljarstvo. Me?utim, više su bili vezani za lozu, koze i ovce, jer u svojoj pradomovini maslinu nisu poznavali. Kako su zakoni Mleta?ke Republike propisivali sadnju maslina (?ak su imali propisane kazne za one koji oštete stablo masline, a uvjet za ženidbu momka bio je posaditi 100 stabala masline), od 16. do 19. stolje?a Bra? je postao maslinarska velesila. To je dovelo do brojke od oko tri milijuna (koliko je na Bra?u sredinom 19. stolje?a bilo stabala maslina), pa tako ona danas predstavlja nezaobilazni simbol ovog otoka.

Bra?ki maslinici se i danas uzgajaju na tradicionalni na?in koji se prenosi sa koljena na koljeno. Najviše se uzgajaju stare sorte uljarica, dok sorte maslina za jelo možemo na?i u vrlo malom broju. Tradicionalne masline se mogu prepoznati po visokoj krošnji siromašnoj liš?em. Masline se na Bra?u beru od sredine listopada do sredine prosinca, kada svo lokalno stanovništvo odlazi u berbu. Plod se prera?uje isti, ili dan do dva nakon berbe.

Bra?ko maslinovo ulje nije samo hrana i za?in u kuhinji, ono je i lijek, ali i kozmeti?ki pripravak. Karakteristi?no je po specifi?noj vo?noj aromi umjerene gor?ine, ugodnom mirisu te zdravim i zelenim plodovima, a zbog svojih svojstava cijeni se kao ekstra kvalitetno ili djevi?ansko ulje.

Za razliku od vina, koje je tim bolje što je starije, maslinovo ulje starenjem gubi na kvaliteti, pa je ovo ulje najbolje iskoristiti do godinu dana nakon proizvodnje.