Hotel Bračka Perla

Hotel Bračka Perla

Rezervirajte luksuzni apartmanski smještaj u Supetru na otoku Braču Hotelski smještaj Bračka Perla u Supetru na otoku Braču pod svojim okriljem nudi: 6 očaravajućih apartmana i 5 soba...
više...

Gratis putovanje u Hrvatsku

Gratis putovanje u Hrvatsku

Hotel Bračka Perla i brodarska kompanija Blue Line International Hotel Bračka Perla i brodarska kompanija Blue Line International su pripremili za Vas cijenjeni gosti posebnu ponudu.Blue...
više...

TwitterFacebook
Ispis

Rezervirajte luksuzni apartmanski smještaj u Supetru na otoku Braču

hotel-bracka-perla-supetarHotelski smještaj Bračka Perla u Supetru na otoku Braču pod svojim okriljem nudi:

  • 6 očaravajućih apartmana i
  • 5 soba koje odišu posebnošću i komforom,

a njihovi interijeri nadahnuli su umjetnika Srećka Žitnika.

Svaki od luksuzno opremljenih apartmana sadrži kuhinju u kojoj se možete poigrati pripremom mediteranskih „delicija“ po receptu starih dalmatinskih kuharica.

Dnevna soba, opremljena satelitskim TV prijemnikom, bežičnom Internet vezom i telefonom, rezervirana je za trenutke kada se zaželite novosti iz vanjskog svijeta.

Tu su, naravno, i spavaća soba i kupaonica za trenutke odmora i osvježenja.

Ono najljepše svakako su terase hotela, na kojima ćete, vjerujemo, provesti nezaboravne trenutke svog odmora, promatrajući vrtne skulpture dok ih obasjavaju koloriti najljepšeg zalaska sunca na Mediteranu Hrvatske.

Osim luksuznog apartmanskog smještaja, nudimo i smještaj u komfornim spavaćim sobama, koje također otvaraju svoju otočku dušu svima koji požele pronaći trenutak odmora pod njihovim okriljem.

Slikar Srećko Žitnik kreirao je priču o autentičnoj flori Mediterana kakav je nekada bio. Završio je slikarsku školu u klasi prof. Ivana Krstulovića, a svoje vješto umijeće vladanja kistom prezentirao je na izložbama u svojoj zemlji, ali i diljem svijeta od Indije, Nizozemske, Švicarske, Njemačke, sve do daleke Amerike.

www.perlacroatia.com

Vinogradarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju zahvaljujući prvenstveno pogodnom zemljopisnom položaju i klimatskim uvjetima. Najpoznatija sorta u Dalmaciji je autohtoni Plavac mali. Njegova glavna karakteristika jest visoka količina alkohola i šećera te vrlo primjetna količina tanina. Najbolji vinogradi Plavca malog nalaze se na otocima Braču i Hvaru, te na poluotoku Pelješcu. Od ostalih crnih dalmatinskih vina, najpoznatiji su Dingač i Postup s otoka Pelješca te Babić iz Primoštena, a od bijelih vina najznačajniji su Pošip i Grk s otoka Korčule, Maraština s otoka Lastova te Kujundžuša, tipična vinska sorta i najpoznatije vino Imotske krajine. Naravno, ne smijemo izostaviti ni Dalmatinski prošek, izvanredno slatko desertno vino. Od ostalih vina koja se proizvode u Hrvatskoj, najpoznatiji su Graševina, Malvazija, Žlahtina i Traminac, koji je bio poslužen na krunidbi engleske kraljice Elizabete II. Iliri su na ovim prostorima poznavali lozu već u brončano doba. Međutim, pravi razvoj vinogradarstva u srednjoj Dalmaciji povezan je s osnivanjem prvih grčkih naseobina na otocima, a dolaskom Rimljana u ove krajeve vinogradarstvo i vinarstvo su znatno unaprijeđeni. Pretpostavlja se da i car Dioklecijan nije samo uživao u vinu, već se bavio povrtlarstvom i uzgojem vinove loze. Nakon što su došli i naselili se u Dalmaciji, Hrvati su prihvatili uzgoj vinove loze i ubrzo u tome dostigli Rimljane, svoje učitelje. S pojavom filoksere (žiloždere) u 19. st., opasnog nametnika vinove loze u vinogradima europskih država, poraslo je zanimanje za dalmatinska vina i počinje njihov veliki izvoz u Francusku i druge zemlje. Međutim, kada je ova bolest napala i lozu u srednjoj Dalmaciji, dolazi do masovnog uništenja vinograda. Najteže razdoblje u povijesti dalmatinskog vinogradarstva pogoršala je i tzv. vinska klauzula, odnosno povlašteni uvoz talijanskih vina. Od 1990.-ih godina ostvaruju se novi temelji za daljnji razvoj vinogradarstva, u prvom redu u obiteljskim podrumima koji s vinarijama postaju glavni pokretači razvoja. Dalmatinska vina od sorti grožđa nastalih na ovom području visoko su cijenjena još od drevnih vremena, jer su zbog prilagođenosti tlu i klimatskim uvjetima autohtone sorte grožđa davale puno bolju kvalitetu vina od novopridošlih. U dalmatinskim vinima uživali su glasoviti istraživač Marko Polo, ugarski kralj Bela IV., u Beču Franjo Josip, a u novije vrijeme američki predsjednik Jimmy Carter te papa Ivan Pavao II., kao i brojne okrunjene glave u mnogim zemljama svijeta gdje su se ona izvozila.
Email:
Naslov:
Poruka:
Koliko ima godišnjih doba? Anti-spam odgovor je 4