Tradicionalne namirnice bra?ke kuhinje

Dolaskom na Bra?, ljubazni doma?ini ponudit ?e Vas suhim smokvama, roga?em i bademima, tradicionalnim namirnicama bra?ke kuhinje koje ?ete na?i na stolu svakog doma?instva. Jedan od svakodnevnih za?ina bra?ke kuhinje je maslinovo ulje, a oto?kim maslinama i maslinarstvu se oduvijek pridavala velika briga i pozornost zbog nepovezanosti s kopnom, radi ?ega su se sve namirnice morale vlastoru?no proizvoditi. Prirodan i ekološki uzgoj zdravih namirnica recept je dugovje?nosti Bra?ana.

Pored klasi?nih dalmatinskih jela, kao što su riba, plodovi mora, tjestenina i svježe, prirodno uzgojeno vo?e i povr?e, bra?ka kuhinja nudi i svoje posebnosti. Bra?ki janjci i kozli?i, koji još nisu pasli aromati?no mediteransko bilje, ve? se samo hranili maj?inim mlijekom, na glasu su ve? od anti?kih vremena. Osobito je cijenjen "vitalac" – specijalitet od janje?ih iznutrica, koje se nabadaju na tanki ražanj, komad po komad i koje su omotane janje?om maramicom. Vitalac se obi?no jede dok se ?eka da cijeli janjac bude pe?en. Specijaliteti su tako?er i "butalac", nadjeveni janje?i but (natrljan aromati?nim biljem, na kraju zaliven vinom), te janje?i "tingul" (pirjana janjetina), ali i brojna druga jela spremljena od nadaleko poznate bra?ke janjetine.

Bra?ki sir je tako?er glasovit, a poseban specijalitet je "procip". Procip se radi od mladog ov?jeg sira, tijekom njegova prva 24 sata, tako što se reže na kriške i pe?e u karameliziranom še?eru. Na Bra?u se još uvijek pije "smutica", ukusan napitak spravljen od 4/5 svježeg kozjeg mlijeka i 1/5 crnog vina, koju je preporu?ivao još Hipokrat, a koja je, kao i ostali brojni bra?ki specijaliteti, ostala o?uvana od antike sve do danas.

Još jedna specifi?nost otoka Bra?a je varenik, koji se posljednjih godina vra?a iz zaborava, a za kojeg kažu da ima afrodizija?ka svojstva. Za proizvodnju varenika treba veliko strpljenje, a postupak je krajnje jednostavan i star tisu?ama godina. Odmah nakon mastenja, prije nego što po?ne fermentirati, odvoji se mošt od crnog grož?a te se lagano kuha na niskoj temperaturi (ne smije biti ve?a od 60 stupnjeva), paze?i da ne provrije. Kuha se dugo, bez ikakvih dodataka, dok se ne dobije gusti, tamno-sme?i slatki i bezalkoholni nektar. Može se dodati (žlica ili dvije) u gotovo sva jela od mesa, a s varenikom se rade i vrhunski kola?i.