Vinogradarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju zahvaljujući prvenstveno pogodnom zemljopisnom položaju i klimatskim uvjetima. Najpoznatija sorta u Dalmaciji je autohtoni Plavac mali. Njegova glavna karakteristika jest visoka količina alkohola i šećera te vrlo primjetna količina tanina. Najbolji vinogradi Plavca malog nalaze se na otocima Braču i Hvaru, te na poluotoku Pelješcu. Od ostalih crnih dalmatinskih vina, najpoznatiji su Dingač i Postup s otoka Pelješca te Babić iz Primoštena, a od bijelih vina najznačajniji su Pošip i Grk s otoka Korčule, Maraština s otoka Lastova te Kujundžuša, tipična vinska sorta i najpoznatije vino Imotske krajine. Naravno, ne smijemo izostaviti ni Dalmatinski prošek, izvanredno slatko desertno vino. Od ostalih vina koja se proizvode u Hrvatskoj, najpoznatiji su Graševina, Malvazija, Žlahtina i Traminac, koji je bio poslužen na krunidbi engleske kraljice Elizabete II. Iliri su na ovim prostorima poznavali lozu već u brončano doba. Međutim, pravi razvoj vinogradarstva u srednjoj Dalmaciji povezan je s osnivanjem prvih grčkih naseobina na otocima, a dolaskom Rimljana u ove krajeve vinogradarstvo i vinarstvo su znatno unaprijeđeni. Pretpostavlja se da i car Dioklecijan nije samo uživao u vinu, već se bavio povrtlarstvom i uzgojem vinove loze. Nakon što su došli i naselili se u Dalmaciji, Hrvati su prihvatili uzgoj vinove loze i ubrzo u tome dostigli Rimljane, svoje učitelje. S pojavom filoksere (žiloždere) u 19. st., opasnog nametnika vinove loze u vinogradima europskih država, poraslo je zanimanje za dalmatinska vina i počinje njihov veliki izvoz u Francusku i druge zemlje. Međutim, kada je ova bolest napala i lozu u srednjoj Dalmaciji, dolazi do masovnog uništenja vinograda. Najteže razdoblje u povijesti dalmatinskog vinogradarstva pogoršala je i tzv. vinska klauzula, odnosno povlašteni uvoz talijanskih vina. Od 1990.-ih godina ostvaruju se novi temelji za daljnji razvoj vinogradarstva, u prvom redu u obiteljskim podrumima koji s vinarijama postaju glavni pokretači razvoja. Dalmatinska vina od sorti grožđa nastalih na ovom području visoko su cijenjena još od drevnih vremena, jer su zbog prilagođenosti tlu i klimatskim uvjetima autohtone sorte grožđa davale puno bolju kvalitetu vina od novopridošlih. U dalmatinskim vinima uživali su glasoviti istraživač Marko Polo, ugarski kralj Bela IV., u Beču Franjo Josip, a u novije vrijeme američki predsjednik Jimmy Carter te papa Ivan Pavao II., kao i brojne okrunjene glave u mnogim zemljama svijeta gdje su se ona izvozila.