Hotel Bračka Perla

Hotel Bračka Perla

Rezervirajte luksuzni apartmanski smještaj u Supetru na otoku Braču Hotelski smještaj Bračka Perla u Supetru na otoku Braču pod svojim okriljem nudi: 6 očaravajućih apartmana i 5 soba...
više...

Gratis putovanje u Hrvatsku

Gratis putovanje u Hrvatsku

Hotel Bračka Perla i brodarska kompanija Blue Line International Hotel Bračka Perla i brodarska kompanija Blue Line International su pripremili za Vas cijenjeni gosti posebnu ponudu.Blue...
više...

TwitterFacebook
Ispis

Sudjelujte u ekološkom uzgoju voća, povrća i ljekovitog bilja

Kroz povijest se voćarstvu na ovom području nije pridavala veća pažnja, premda nalazimo terene veoma prikladne za uzgoj voća.

Voćke su uglavnom bile zasađene pojedinačno, na okućnicama, bez potrebne agro i pomo tehnike. Proizvodnja takvog voća nije bila ekonomična, te je voće bilo slabije kvalitete, a služilo je uglavnom za podmirenje vlastitih potreba.

U agroturizmu Bračka Perla uzgajamo voće i sezonsko povrće iz ekološkog uzgoja, ali i aromatično i ljekovito bilje poput lavande i kadulje.

Sve namirnice iz ekološkog uzgoja koristimo u hotelu Bračka Perla, kao i na eko-imanju Bračka Perla.

Kroz program agroturizma, i Vi možete sudjelovati u sadnji i branju voća i povrća.

Prema starim vjerovanjima, donosio je proročke snove na način da se stavljao pod jastuk i poticao sposobnost naslućivanja budućih događaja. Stoljećima je popularan kao začin i koristi se u kulinarstvu, a ljekovitost mu je pripisana kod probavnih tegoba, artritisa i dišnih puteva. U Hrvatskoj osobito uspijeva u Istri, Hrvatskom primorju te Dalmaciji, gdje se kao začinska biljka proizvodi za tržište.

Cvjeta od kraja ljeta do kasne jeseni, a cvjetovi su bijelozeleni. Njegovi listovi na jednoj biljci modu doći u više različitih oblika. Bršljan je izrazito ljekovita biljka, ali su njegovi plodovi, bobice modro-crne boje, otrovni za ljude. Budući da se čvrsto privija uza sve na što naiđe, bršljan je postao simbol vjernosti i sretnog braka. Veoma je rasprostranjen u Dalmaciji, naročito na otocima, gdje se može vidjeti uza zidove gotovo svake kuće.
Nekada se brnistra upotrebljavala za proizvodnju tkanina za šatore, grube sagove, vreće, konope i brodsku užad te za punjenje madraca, a još i danas se u nekim mjestima u Dalmaciji brnistrom veže loza u vinogradima. Brnistra je dosta česta u Dalmaciji, a ime grada Splita, po jednoj od teorija, vuče porijeklo iz grčkog imena ove biljke (Sparton = uže). Prema usmenoj narodnoj predaji dalmatinske muške populacije, u vrijeme cvata brnistre (drugi dio proljeća) žene postaju zavodljivije.
Na Braču je maslinarstvo način života, maslina je duša otočnog pejzaža i sve je podređeno njoj. Stoga nije ni čudno da su na raznim međunarodnim natjecanjima u kvaliteti maslinovog ulja Bračani osvojili brojna priznanja, te se već nekoliko godina za redom uvrštavaju u svjetski katalog najkvalitetnijih ekstra djevičanskih maslinovih ulja.

Dio je tradicije u mnogim kulturama u cijelome svijetu. Rimljani su na vjenčanjima na mladenku i mladoženju bacali bademe kao simbol plodnosti, a i danas je u cijeloj Europi na vjenčanjima tradicionalno korištenje ušećerenih badema, koji simboliziraju plodnost, ljubav, dobro zdravlje i sreću. Badem pripada grupi orašastog voća, a u bliskom je srodstvu s marelicom, breskvom, višnjom i šljivom. Poznat je kao najzdraviji i najcjelovitiji orašasti plod te najbolji izvor vitamina E, koji djeluje preventivno na moguća istezanja mišića i upale prije i poslije treninga. Postoje dvije glavne sorte badema: slatki i gorki. Plodovi slatkog badema jedu se sirovi, prženi (u Dalmaciji su posebno popularni karamelizirani bademi), dodaju se raznim jelima, koriste ze za kolače, kao nugat i kao osnova za marcipan, a isto tako se prerađuju za dobivanje bademovog maslaca, bademovog ulja ili bademovog mlijeka. Gorki badem je otrovan i nejestiv, ali se kultivira i prerađuje radi dobivanja esencijalnog bademovog ulja. Badem obiluje nutrijentima, zbog čega je bio predmet brojnih istraživanja kojima su utvrđeni mnogi blagotvorni učinci njegove konzumacije.

Nastala je križanjem slatke, domaće trešnje sa divljim, kiselijim vrstama. Bogata je vitaminom A i antocianinima. U Hrvatskoj se višnja uzgaja u dva proizvodna područja: u sjevernom kontinentalnom dijelu i u sredozemnom dijelu, odnosno u Dalmaciji. U Dalmaciji se proizvodi višnja maraska, autohtona hrvatska sorta, koja se odlikuje posebnom kakvoćom i koja je jedna od najvažnijih hrvatskih gastronomskih atrakcija. Maraska se smatra najukusnijom višnjom na svijetu, što potvrđuju kemijske analize koje pokazuju kako je maraska u svojoj postojbini, Dalmaciji, superiorna u odnosu na bilo koju drugu vrstu višnje. U šumama sjeverne Dalmacije, kao divlja potpuno je nestala 1901. godine, a uzgoj je povijesno ograničen na dio srednje i sjeverne Dalmacije. Maraska se uzgaja i u drugim zemljama, no kakvoća dalmatinske maraske nadvisuje sve druge. Uzgoj maraske u Dalmaciji vezan je uz likerski proizvod "Maraschino", čija proizvodnja datira od početka 16. stoljeća, a koji svoju slavu iznad svega duguje posebnoj, kompleksnoj aromi ploda maraske. U industriji se od obične višnje rabi meso ploda, koštica i list, a paletu proizvoda čine liker Cherry brandy, desertna višnjina vina, bezalkoholni vitaminski sirup (Amarena), konzervirani plod u likeru, aromatizirana čokolada, kompot, žele i pekmez.
Ova namirnica bila je popularna u grčkoj mitologiji, gdje je simbolizirala ljubav i sreću, dok su stari Rimljani iz nje dobivali eterična ulja. I danas se dunja ne koristi samo u kuhinji, već i u kozmetičke svrhe te u medicini. Dunje uglavnom nisu dostupne u trgovinama, a rijetko ćete ih naći i na tržnicama, te ih možete vidjeti uglavnom u vrtovima ili privatnim voćnjacima. Dunje su u svježem stanju toliko kisele i trpke, da se ne mogu konzumirati sirove, već kuhane ili pečene. Zbog velike količine pektina u njenoj kori, dunje se kuhaju i koriste za pripremu kompota, želea, marmelada i voćnih kašica. Inače, riječ "marmelada" potječe od portugalske riječi za dunju - marmelo. U Španjolskoj se dunja kuha zajedno sa šećerom, kako bi se dobila cijenjena voćna poslastica membrillo (sir od dunja), koja se zatim hladi i reže na ploške te poslužuje samostalno kao slastica ili uz mekane sireve. Inačica ove poslastice postoji u Francuskoj, ali i kod nas, u Dalmaciji.
Najbolje uspijeva u područjima s blagom, mediteranskom klimom, gdje se intenzivno komercijalno uzgaja. Sazrijeva u rano ljeto, prije drugog ljetnog voća, i zato je u mnogim krajevima veoma dragocjena. Plod marelice je voće najbogatije vitaminom A, čije je glavno svojstvo zaštita kože, prvenstveno od sunca, a također štiti i oči te pospješuje bolji vid noću. Osim ploda, i sjemenka marelice se koristi u prehrambenoj industriji, najčešće kao zamjena za sjemenku badema, te se od nje se spravlja talijanski liker amareto. Ulje koštica marelice je, uz visoki sadržaj esencijalnih masnih kiselina, bogato još i vitaminima B grupe te nezanemarivom količinom minerala. Sve te hranjive tvari su još koncentriranije u suhim marelicama, koje su također veoma korisne za anemične osobe te ih, zahvaljujući njihovoj izrazito visokoj koncentraciji željeza, neki smatraju lijekom za anemiju. Od svježih marelica mogu se pripremiti ukusni džemovi, marmelade, kompoti, sokovi ili rakija. Džemovi i marmelade od marelica se, zbog svoje kvalitete i profinjene arome, dodaju uglavnom u vrhunske slastice, obično u kombinaciji sa čokoladom, kao što je npr. Sacher torta, čiji je recept iz Beča u Hrvatsku donesen još za vrijeme Austro-Ugarske.
Ova biljka je pravi ukras makije, a jadranska zima je ne prijeći da na stablu istovremeno zadrži nedozrele i zrele plodove te voštano bijele nježne cvjetove. To je jedinstvena biljka u hrvatskom podneblju, koja s plodovima i cvjetovima dočekuje Božić.  Crveni zreli polodovi su ukusni i sadrže veliku količinu vitamina C, ali ih nije preporučljivo konzumirati u većim količinama. Naime, kada su mekani sadrže i izvijesnu količinu alkohola, pa uživanje veće količine takvih plodova može prouzročiti i laganu opijenost.
Raste duž cijelog Jadrana. Tijekom stoljeća predstavljao je simbol zdravlja, plodnosti i ponovnog rođenja, imao je mistična iscjeliteljska svojstva, ali i praktičnu primjenu kao boja ili ukras. Možemo ga primijetiti u mnogim religioznim da Vincijevim i Botticellijevim slikama. Jedan plod ima tri puta veći antioksidativni potencijal od crnog vina i zelenog čaja. Od šipka se spravljaju sokovi, sirupi, kompoti, salate, kolači i druga jela, dok je u Dalmaciji poznat po izradi rakije.
Poznato je da smokva snižava kolesterol, ali i da brojni vitamini i minerali kojima obiluje liječe stres, zubobolju i otekline. Raspostranjena je uglavnom po Sredozemlju, a u Hrvatskoj je najzastupljenija u Istri. Posljednjih godina se na Braču razvila proizvodnja rakije od smokava, koja predstavlja jedinstveni i autentični brački suvenir, a gdje se od 100 kg smokava dobije 70 litara rakije. Važno je spomenuti i hrvatski zaštićeni proizvod Viški hib - prešanu torticu od sušenih smokava. Pripremao se još u staroj Grčkoj i antičkom Rimu i dva tisućljeća bio je važna slastica cijelog Sredozemlja. Hibove, začinjene korijandrom, spominju gotovo svi grčki gastropisci i filozofi okusa, a rimski autori posvećuju pripremi ove pogačice od suhih smokava i aromatičnog bilja posebnu pažnju. Ne iznenađuje što se običaj pripremanja hiba sačuvao kod nas jedino na otoku Visu, tom možda posljednjem uporištu helenističke kuhinje u izvornom smislu.
Izvrstan je izvor vitamina C i jedna od onih vrsta voća koja podjednako pridonosi i našem zdravlju i našoj ljepoti. Sadrži i prehrambena vlakna, poboljšava opće stanje zdravlja te djeluje protiv celulita. Zahtijeva vruće podneblje, a u Dalmaciji se najviše uzgaja u dolini Neretve. Jedno je od omiljenih jesenskih voća, a osim u svježem stanju kada je i dekoracija i osnova voćnih salata, kolača i torti, može je se kandirati te se koristi u proizvodnji slatkiša, osvježavajućih pića i sirupa.
Stablo naranče može živjeti i do 500 godina, a plodove daje u prosjeku čak 100 godina. S obzirom da samo jedno stablo u povoljnim uvjetima može roditi i do 1.000 plodova, naranča se, uz banane i grožđe, smatra najplodnijom voćkom na svijetu. Iz tog razloga je i najrasprostranjenije citrusno voće, a uzgaja se u tropskoj i suptropskoj klimi. Naranča je iznimno bogata vitaminom C, a sadrži i značajne količine kalcija, magnezija i kalija koji čuvaju naše zdravlje i vitalnost, pa je zbog mnogih pozitivnih učinaka mnogi smatraju eliksirom zdravlja. Osim raznih delicija koji se spravljaju od narače, u Dalmaciji se od narančine kore prave arancini - ukusno desertno jelo, koje je u posljednje vrijeme postalo izrazito traženi suvenir.
Sinonim je za vitamin C, jer su i njegov sok i korica bogati izvori ovog vitamina. Limunov sok se koristi za spravljanje izvrsnog osvježavajućeg napitka, a u kulinarstvu se, između ostalog, koristi kao zamjena za ocat u mariniranju povrća, ribe, bijelog mesa... U Hrvatskoj su u doba renesanse dame koristile limunov sok, kako bi im usne bile crvenije.

Bogat je vitaminima, kalijem, magnezijem i vlaknima. Uza sve ove vrijedne sastojke kivi se može pohvaliti i najvećom količinom vitamina C, jer ga ima više nego bilo koje drugo voće (uz izuzetak tropske guave), pa konzumacijom kivija dobivate maksimalnu količinu ovog vrijednog vitamina. Količina vitamina C u kiviju ostaje gotovo nepromijenjena čak i nakon mjesec dana. Kivi se u Dalmaciji najviše uzgaja u dolini Neretve, zreo plod je česti dodatak voćnim salatama i osnova sirupa i soka.
Grožđe je plod vinove loze od kojeg se pravi vino, ali i koje se jede sirovo. Grci, Rimljani i Feničani su još u antičko doba uzgajali vinovu lozu radi ljekovitih svojstava njezinih plodova. U Hrvatskoj postoji oko 130 sorti vinove loze, a Plavac mali crni je najznačajnija dalmatinska i hrvatska vinska sorta. Iz nje se na Pelješcu proizvode naša najpoznatija crna vina, Dingač i Postup, prva hrvatska vina sa zaštićenim geografskim porijeklom. Osim ove, neke od sorti koje se uzgajaju u Hrvatskoj su graševina, malvazija, pošip, žlahtina i brojne druge.
Ovo sočno i slatko voće pomalo zrnate teksture idealan je izbor za osobe koje su usvojile moderan stil života te su izložene stresu. Kruške su poznate po tome što se od njih sprema vrlo kvalitetna rakija, koja je u Dalmaciji poznata kao "lijek za sve". Prirodna voćna rakija viljamovka, koja se dobiva od istoimene sorte krušaka, jedna je od najcjenjenijih na hrvatskim prostorima. Kruške manje koristimo u kompotima i pekmezima, iako se i od njih mogu spraviti vrlo ukusni konzervirani voćni proizvodi.
Zahvaljujući svojim sastojcima, jabuka je jedna od najzdravijih namirnica. Iako jabukama ne možemo izliječiti nijednu bolest, njihovim svakodnevnim konzumiranjem možemo spriječiti pojavu mnogih zdravstvenih poteškoća i oboljenja. Zahvaljujući velikom udjelu ugljikohidrata, jabuka opskrbljuje organizam energijom te sprječava umor i gubitak koncentracije, pa osim što pogoduje zdravlju, ona nas može održati i u formi. Jabuka svoje ime dijeli sa vulkanskim otočićem zapadno od Visa, koji je jedini nenaseljeni otok u Dalmaciji i koji je 1958. g. proglašen geološkim spomenikom prirode.
Email:
Naslov:
Poruka:
Koliko ima godišnjih doba? Anti-spam odgovor je 4